Narušavanje životne sredine i klimatske promene poslednjih decenija predstavljaju veliki izazov za čitav svet pa tako i za evropsku zajednicu. Da bi se borila protiv ovog izazova, Evropska komisija je sredinom decembra 2019. godine predstavila Evropski zeleni plan kao skup mera za postizanje održive ekonomije. Evropski zeleni plan je odgovor na klimatske promene i negativan uticaj na životnu sredinu, kao i na društvene izazove koje one nose sa sobom. Razlozi koji podstiču na stvaranje ovakvog plana zasnivaju se prvenstveno na ekološkim pitanjima kao što su klimatske promene, promene u biodiverzitetu, oštećenje ozonskog omotača, zagađenje vode, zagađenje urbanih sredina, velika proizvodnja i slaba efikasnost prilikom upravljanja otpadom i slično.

U vezi sa svim navedenim, Evropski zeleni plan je složena strategija za evropski privredni rast koja ima za cilj smanjenje emisija štetnih gasova, stvaranje zelenih radnih mesta i poboljšanje kolektivnog blagostanja. Setom mera predstavljenim Evropskim zelenim planom pokušava se intenzivnije uticati na smanjenja emisije gasova staklene bašte do 2030. godine na 55% u poređenju sa nivoima iz 1990. godine. Zamisao je da se preispita svaki postojeći zakon o klimatskim vrednostima, a takođe da se novim zakonodavstvom postave čvršći temelji cirkularnoj ekonomiji.

Sveobuhvatni cilj Evropskog zelenog plana je da Evropska unija postane prvi svetski klimatski neutralni blok do 2050. godine i podrazumeva aktivnije delovanje u više različitih sektora, uključujući građevinu, energiju, transport, poljoprivredu i proizvodnju hrane i slično. Ova strategija takođe uključuje potencijalne carinske tarife za zemlje koje ne rade aktivno na smanjenju emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte kroz Mehanizam prilagođavanja granice ugljenika.

Oblasti obuhvaćene Evropskim zelenim planom i predviđeni ciljevi u okviru njih su:

  • Čista energija
  • Biodiverzitet – sprovođenje mere očuvanja ekosistema
  • Održiva industrija – podsticanje održivijeg, ekološki prihvatljivijeg proizvodnog ciklusa
  • Izgradnja i obnova – sprovođenje mjera za postizanje čistijeg građevinskog sektora
  • Održiva poljoprivreda – održivost u poljoprivredi i ruralnim područjima EU zahvaljujući zajedničkoj poljoprivrednoj politici
  • Strategija „Od polja do stola” – podsticanje razvoja održivijih prehrambenih sistema
  • Eliminisanje zagađenja – sprovođenje mera za brzo i efikasno smanjenje zagađenja
  • Održiva mobilnost – promovisanje održivijih prevoznih sredstava
  • Klima – učiniti EU klimatski neutralnom do 2050.